Zemlje Balkana histerično prodaju koncesije: U Bosni i Hercegovini će se graditi 165 hidroelektrana
5 January 2016, Faktor
U narednih osam godina na Balkanu je planirana gradnja 900 hidroelektrana. U BiH uglavnom na najvećim rijekama: Bosni, Neretvi, Drini, Vrbasu, te na Uni i Sani.
U narednih osam godina na Balkanu je planirana izgradnja 900 hidroelektrana, čiji će rad povećati proizvodnju električne energije u ovom dijelu svijeta za oko 56 posto. Otkrivaju to nedavno prezentovani podaci organizacije Bankwatch, koja je u sklopu svoje kampanje “Save the Blue Heart of Europe“ (Spasimo plavo srce Evrope) analizirala planove balkanskih država za prodaju koncesija na rijekama za izgradnju malih, srednjih i velikih hidroelektrana. One najveće uglavnom se finansiraju novcem evropskih banaka ili direktno iz budžeta evropskih zemalja. Porijeklo novca utvrđeno je za 142 projekta, od čega je 70 finansirano direktno od neke evropske banke.
Kinezi i EFT
Bosna i Hercegovina se nalazi u srcu evropske histerije za balkanskim rijekama. Prema nezvaničnim podacima, u Bosni i Hercegovini je trenutno izgrađeno tridesetak hidroelektrana. Ukoliko bi se realizovale date koncesije onda bi u narednih osam godina samo na rijeci Bosni i Drini bilo izgrađeno isto toliko. Naime, rijeka Bosna bit će najveće gradilište hidroelektrana u vlasništvu države. Federacija BiH, preko svog preduzeća Elektroprivreda BiH, namjerava izgraditi 25 hidroelektrana, prosječne snage između 10 i 50 megavata, što jednu hidroelektranu svrstava u red postrojenja srednje snage. Drina će u narednim godinama pored dvije postojeće hidroelektrane (Zvornik 1 i Bajina Bašta) dobiti još šest elektro-energetskih objekata, najčešće snage iznad 50 megavata.
Posebno su interesantni planovi i prodaja koncesija na Uni, Vrbasu i gornjem toku Neretve, koji administrativno pripada bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Prema planovima, u općini Kalinovik za sada je planirana izgradnja jedne velike hidroelektrane. Izvođač radova je EFT Group, u vlasništvu srbijanskog tajkuna Vuka Hamovića, a finansijer nacionalna kineska banka. Interesantno je da su evropske banke prvobitno prihvatile biti investitor izgradnje ove hidroelektrane, no nakon što je Hamović odlučio povećati njen budući kapacitet, uz pritisak ekoloških udruženja, odlučili su odustati. Ipak, Kinezima dvije pomenute stvari nisu predstavljale prepreku, pa je izgradnja hidroelektrane Ulog počela, ali se za sada ne nazire kraj radova. Pored Uloga na Naretvi je planirana izgradnja još tri velike hidroelektrane, što će ukupni broj velikih elektro-energetskih objekata na ovoj rijeci povećati na osam.
Slična situacija je i sa Unom, gdje će u narednim godinama biti izgrađeno najmanje pet hidroelektrana. No, čini se da je najviše pogođen Vrbas. Ta rijeka bi mogla dobiti potpuno drugačiji izgled. Vlasti RS-a dale su koncesije na dvadesetak hidroelektrana na ovoj rijeci. U svojevrsnoj potjeri za novcem od koncesija nije se marilo ni na vlastite odluke. Tako je na rijeci Sani predviđena izgradnja hidroelektrane Medna, koja se nalazi na području gdje je Vlada RS-a, također predvođena sada vladajućim SNSD-om, formirala park prirode. Bilo je to uporište ekološkim aktivistima da pokrenu parnicu protiv države, ali i investitora, što je bar za sada spriječilo realizaciju ovog projekta, također finansiranog stranim parama.
Ukupno bi se u našoj zemlji trebalo izgraditi novih 165 hidroelektrana.
Ko su stranci?
Interesantno je da, pored tri Elektroprivrede, investitori uglavnom dolaze iz inostranstva. U RS-u su koncesije dobijale firme: Reservoir Capital Corporati iz Kanade, Comsar Energy Hidro, koja je u vlasništvu ruskog tajkuna Rašida Serdarova, Moccaferri Industrial Group iz Italije, Premar Services, firma čije je sjedište u švicarskom Zugu, a koja je i ranije poslovala na tržištu BiH kao dobavljač skupih dampera i druge opreme za rudnike u Federaciji BiH. U većem bosanskohercegovačkom entitetu poslove je dobila i austrijska Wien Energie, uglavnom na pritokama Bosne u općini Zavidovići.
Zašto je smijenjen Šarović?
Aktuelni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović bio je na toj poziciji i u prethodnom sazivu Vijeća ministara BiH Šarović je smijenjen krajem 2013. godine. Poklopilo se to sa ogromnim pritiscima koje su na ministra vršile njegove kolege iz RS-a, prije svih Milorad Dodik. Naime, Dodik je zajedno sa vladama Italije i Srbije dogovorio posao prodaje koncesije za izgradnju hidroelektrane “Srednja Drina“, koja bi služila za potrebe Italije. Šarović je tada odbijao potpisati pristanak države na taj dogovor, a projekat je, čini se, u potpunosti stao nakon njegovog povratka na čelo ministarstva. Italija se zbog toga našla pred velikim problemom – plaćanjem globe zbog činjenice da ne proizvodi dovoljno električne energije iz takozvanih zelenih izvora. Naime, toj zemlji nedostaje 17 posto takve energije i mislila ju je naći na Drini. Sada, kada je projekat propao, Italija je sve bliža milijardama globe, koju je propisala Evropska energetska zajednica.
Rijeka će biti uništena
Udruženje “Zeleni Neretva“ iz Konjica najagilnije je kada je riječ borba za zaštitu ove rijeke i njenih pritoka od izgradnje elektroenergetskih objekata. Tvrde da bi nastavak izgradnje na toj rijeci uništio biljni i životinjski svijet, ali i promijenio njen izgled.
– Neretva je već dala svoj doprinos. Na njoj su četiri velike hidroelektrane, a ukoliko bi se izgradile još četiri, koliko je planirano u narednih osam godina, Neretvu kao tekućicu možemo zaboraviti – smatra Amir Varišić, predsjednik Udruženja “Zeleni Neretva“.
