Termoelektrane u BiH ponovno rekordni zagađivači

Izvještaj je dostupan OVDJE.

Ukupne emisije sumpor dioksida (SO₂) iz termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji su u 2019. godini opet bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP)⁽¹⁾ koji su dostavljeni Sekretarijatu Energetske zajednice. 

U Bosni i Hercegovini, emisije SO₂ su bile čak 8,5 puta iznad graničnih vrijednosti emisija dozvoljenih Nacionalnim planom. Rekorderi su opet TE Ugljevik i TE Kakanj. TE Ugljevik je tokom 2019. bilo postrojenje s najviše ispuštenog SO₂ u regionu – 88.302 tone, dok je TE Kakanj imala najveće prekoračenje – s emisijama 12,66 puta višim od maksimalnih vrijednosti za 2019. godinu.

Oprema za odsumporavanje u TE Ugljevik puštena je u probni rad u decembru 2019. godine, ali su početkom 2020. prijavljeni tehnički problemi. Preostaje, dakle, da se vidi hoće li i kada ova investicija dati rezultate.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim ložištima (LCPD). Međutim, nijedna od zemalja koje su dostavile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države ni za 2018. ni za 2019. godinu.

„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovakvo neodgovorno ponašanje BiH političara nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju. Žalosno je da su građani Bosne i Hercegovine osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost,“ izjavio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju. 

“Sve u svemu, vlade zemalja Zapadnog Balkan se više ne mogu oslanjati na ugalj. Vidjeti ćemo da li će odsumporavanje u TE Ugljevik ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi proces zatvaranja termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ovo nije toliko pitanje obaveze, koliko je pitanje isplativosti, pošto ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost,” zaključuje Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izvještaja. 

Kontakti za više informacija:

Denis Žiško
Centar za ekologiju i energiju
tel: +38761140655
e-mail: denis.zisko@ekologija.ba

Pippa Gallop
CEE Bankwatch Network
tel: +385997559787
e-mail: pippa.gallop@bankwatch.org 

⁽¹⁾ Nacionalni plan za smanjenje emisija odnosno NERP (National Emissions Reduction Plan) je jedan od mehanizama za dostizanje ciljeva Direktive o velikim ložištima.