The river Sava upstream from Zagreb, Photo: Ivan Posinjak

Slovensko državno poduzeće Hidroelektrarne na Spodnji Savi (HESS) već dva desetljeća pokušava izgraditi kontroverznu hidroelektranu Mokrice na rijeci Savi. No nekvalitetne studije utjecaja na okoliš sudski je više puta osporilo i oborilo Društvo za proučavanje riba Slovenije, a tvrdnje nedavne prekogranične procjene da će se utjecaji zaustaviti na hrvatskoj granici daleko su od uvjerljivih. 

Tijekom protekla dva desetljeća bilo je bolno gledati kako se donja Sava u Sloveniji pretvara u niz akumulacija i brana. Brana za zahvat vode za nuklearnu elektranu Krško izgrađena je već početkom 1980-ih, a hidroelektrana Vrhovo uzvodno u 1990-ima, no od 2000. godine izgrađene su još četiri hidroelektrane – Boštanj, Arto-Blanca, Krško i Brežice. 

Najnizvodnija i najnovija hidroelektrana Brežice, udaljena je oko deset kilometara od hrvatske granice. Počela je s probnim radom 2017. godine i pretvorila živahan dio Save u smeđu, stajaću akumulaciju.  

Brane su također pridonijele značajnom smanjenju transporta sedimenta i razine podzemnih voda nizvodno u Hrvatskoj od 1980-ih, uz produbljivanje korita Save. To stvara rizike za vodoopskrbu u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu. 

Ipak, nije sve izgubljeno. Rijeka Krka u Sloveniji glavni je pritok Save. Ova bioraznolikošću bogata Rijeka zaštićena je kao Natura 2000 područje “Krka s pritokama“, a njezino ušće neposredno nizvodno od akumulacije Brežicepomaže ublažavanju utjecaja hidroelektrane nizvodno. Preostali dio donje Save unutar Slovenije je također zaštićen zbog prisutnosti Rutilus virgo, plotice, endema dunavskog sliva.  

Niže od granice, Sava uzvodno od Zagreba također je dio mreže Natura 2000, a proglašena je kako bi se zaštitilo osam vrsta riba. Velik dio okolnog područja je ornitološki rezervat, čiji se stanovnici – uključujući orlove štekavcei vodomare – također oslanjaju na ribu kao izvor hrane. Druga obližnja zaštićena područja, poput Rakitja, također ovise o dovoljnoj količini vode u Savi za održavanje razine podzemnih voda.  

Brezice hydropower plant, Slovenia, Photo: Ivan Posinjak

Nažalost, HESS još nije završio sa svojim nastojanjima da hidroenergetski iskoristi cijelu donju Savu u Sloveniji. Plan je dovršiti niz hidroelektrana izgradnjom Mokrica snage 31 megavata, pretvarajući većinu preostalog dijela Save između Brežica i hrvatske granice u još jednu akumulaciju. Time bi također bili poplavljeni donji tokovi rijeke Krke i drugih pritoka Save. 

HESS tvrdi da će hidroelektrana pomoći u podizanju razine podzemnih voda u Sloveniji, nizvodno od Brežica. No to će vjerojatno rezultirati daljnjim smanjenjem razine podzemnih voda u Hrvatskoj, povećavajući rizike za opskrbu Zagreba vodom, za poljoprivredu i za obližnja zaštićena područja. 

Dobivanje okolišnih dozvola za Mokrice traje više od desetljeća – ne zato što je postupak pretjerano opterećujući, već zato što projekt ima nepremostive utjecaje. Slovenska agencija za zaštitu okoliša prepoznala je značajne utjecaje postrojenja na ribe i kvalitetu vode, ali vlasti i dalje odobravaju projekt unatoč manjkavim procjenama. Stoga je preostalo civilnom društvu – u ovom slučaju Društvo za proučavanje riba Slovenije – inzistirati na pravilnoj primjeni zakona. Sudovi su do sada bili suglasni, ali HESS nastavlja gurati projekt naprijed. 

Neusklađenost s imperativima otpornosti na nedostatak vode i obnove prirode

Politički i pravni okvir EU-a znatno se promijenio otkako su Mokrice prvi put predložene. Okvir sada nadilazi zaštitu prirode i nalaže njenu obnovu.​​​​ Uredba o obnovi prirode EU-a ima za cilj do 2030. godine obnoviti 25.000 km rijeka slobodnog toka diljem EU-a. Izgradnjom hidroelektrane Mokrice išlo bi se u suprotnom smjeru od ovog cilja, budući da bi ista imala izravni utjecaj na 11 kilometara rijeke, uz dodatne posljedice na znatnom dužem dijelu rijeke Save nizvodno. To uključuje ne samo uobičajene utjecaje povezane s izgradnjom brana, poput fragmentacije staništa, sprječavanja transporta sedimenta i snižavanja podzemnih voda nizvodno, već i regulaciju rijeke Krke do Krške Vasi i drugih pritoka Save što Mokrice čini vrlo štetnim projektom i uzvodno od planirane brane. 

Prema Europskoj agenciji za okoliš, više od 80% staništa EU-a je i dalje u lošem stanju, a EU je još uvijek daleko od postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama do 2027. Prema Europskoj komisiji, na temelju podataka uglavnom iz razdoblja 2016.-2021., čini se da je samo 39,5% površinskih vodnih tijela u Europi u dobrom ekološkom stanju ili s ekološkim potencijalom – otprilike isto kao i u razdoblju 2009.-2015. Kao rezultat toga, Strategija EU-a za otpornost na nedostatak vode iz 2025. naglašava potrebu za povećanim naporima u provedbi Okvirne direktive o vodama. Ovime bi Mokrice odvele Sloveniju i Hrvatsku u suprotnom smjeru.  

The river Krka, Slovenia. Photo: Ivan Posinjak

Još jedna stvar koja se promijenila u odnosu na prije dva desetljeća jest dostupnost alternativa. Iako je razvoj obnovljive energije ključan, hidroenergija ima veći utjecaj na okoliš od pravilno lociranih solarnih ili vjetroelektrana i ne bi trebala biti prioritet.  

Nema smisla proglasiti hidroelektranu s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 131 GWh, ili 1% proizvodnje električne energije u Sloveniji u 2024. godini, projektom od  prevladavajućeg javnog interesa. Iako količina proizvedene električne energije nije zanemariva u sustavu koji je sve više decentraliziran, visoki ekološki rizici projekta ne mogu se opravdati takvom proizvodnjom električne energije, posebno sada kada su i drugi izvori dobivanja energije postali isplativi.  

Solarni fotonaponski sustavi pokazali su impresivan rast u Sloveniji od 2021. godine te su 2025. godine proizveli više od dvanaest puta više električne energije nego bi proizvela hidroelektrana Mokrice. Slovenija ima posebno impresivan rekord u razvoju energetskih zajednica i solarne energije za potrošače – potonja je činila polovicu svih fotonaponskih kapaciteta instaliranih u 2025. godini, sa značajnim prostorom za daljnji rast. To je, uz daljnje napore u pogledu energetske učinkovitosti, područje u kojem i Hrvatska i Slovenija trebaju uložiti daljnje napore – a ne u hidroenergiju. 

Novoj izmijenjenoj procjeni utjecaja nedostaju ključni elementi

Kao rezultat uspješnog rada Društva za proučavanje riba Slovenije na inzistiranju poštivanja zakona, Hrvatska je nedavno održala nove konzultacije o izmijenjenoj procjeni utjecaja na okoliš (PUO) za Mokrice, na koju je Bankwatch dostavio komentare. No, studiji su nedostajali ključni elementi, uključujući odjeljak pod nazivom “glavna ocjena za ekološku mrežu”, koji je obvezan prema Direktivi o staništima zbog utjecaja hidroelektrane na područje mreže Natura 2000. Ta je glavna ocjena ažurirana 2024. godine, ali nije podijeljena s hrvatskom javnošću kako bi na istu mogli biti poslani komentari. 

Unatoč navođenju da bi Mokrice pogoršale ekološki status vodnog tijela ‘VT Sava Krško–Vrbina’, studija procjene utjecaja na okoliš ne navodi je li provedena analiza prema članku 4. stavku 7. Okvirne direktive o vodama. Takva je procjena potrebna kako bi se utvrdilo je li odstupanje od Direktive opravdano. Stoga nije jasno na temelju čega je zaključeno da projekt ipak može biti realiziran. 

The river Sava upstream from Zagreb. Photo: Ivan Posinjak

HESS promovira Mokrice kao višenamjenski projekt, no to je obmanjujuće. To je projekt za proizvodnju električne energije i kao takav bi se trebao i ocijeniti. Čini se da su drugi ciljevi dodani kako bi se osigurala javna podrška i kako bi se otežale tvrdnje da postoje manje štetne alternative.  

Cilj zaštite od poplava je ključan, ali ne zahtijeva hidroelektranu. Mogao bi se i trebao riješiti drugim intervencijama, koje bi se trebale planirati i procjenjivati samostalno.  

Problemi s podzemnim vodama ionako su uzrokovani prethodnim projektima uzvodno, ali čak i ako bi Mokrice djelomično mogle pomoći u rješavanju tog problema u Sloveniji, problem bi se samo pogoršao nizvodno u Hrvatskoj.  

Bizarno, kao cilj je navedena i “plovnost Save”, no to je lažna tvrdnja. To nije ni stvarna potreba, niti bi Mokrice pomogle u tome – naprotiv, predstavljale bi novu prepreku na rijeci. Sava je plovna tek nizvodno od Siska u Hrvatskoj i to se vjerojatno neće promijeniti u skorije vrijeme. 

Učinak na Hrvatsku se umanjuje

Procjena utjecaja na okoliš naglašava da bi Mokrice djelovale kao “kompenzacija” za hidroelektranu Brežice, ublažavajući iznenadne promjene protoka uzrokovane vršnim radom hidroelektrane (tzv. hydropeaking) i osiguravajući “gotovo prirodni” protok na hrvatskoj granici. Također se tvrdi da Mokrice neće imati negativan utjecaj na kvalitetu vode u Hrvatskoj, što nije vjerodostojno, budući da bi trenutni pozitivan utjecaj rijeke Krke nizvodno od Brežica bio smanjen novom branom. Budući da studija procjene utjecaja na okoliš (PUO) priznaje da će se kvaliteta vode u vodnom tijelu ‘VT Sava Krško–Vrbina’ pogoršati, čini se vrlo vjerojatnim da će to biti slučaj i nizvodno. 

​​Izgradnja još jedne hidroelektrane samo bi povećala kumulativne utjecaje koje su brane na Savi već stvorile, a studija ne rješava pitanje smanjenja transporta sedimenta, produbljivanja korita rijeke nizvodno i posljedično niže razine podzemnih voda.  

“Rješenje” koje predlaže PUO – prijevoz sedimenta od vodozahvata za nuklearnu elektranu Krško do područja ispod elektrane Mokrice, vjerojatno barem dio puta kamionom – bio bi izuzetno energetski intenzivan i uzrokovaobi redovito, ozbiljno zamućivanje vode nizvodno od hrvatske granice. 

PUO također poriče bilo kakav utjecaj na zaštićena područja u Hrvatskoj, no u 4. i 5. svesku studije čak nisu navedene sve zaštićene vrste riba u Natura 2000 području Sava uzvodno od Zagreba. Tvrdnja da neće biti značajnih utjecaja na ovo područje čini se vrlo nevjerojatnom jer se uvelike oslanja na prethodno osporene tvrdnje o kvaliteti i količini vode. 

Neadekvatna analiza alternativa i “nakaradna” alternativa “ne poduzimati ništa”

Analiza alternativa PUO ispituje samo različite varijante istog projekta i njihov doprinos gore navedenim upitnim ciljevima.  Opcija “ne poduzimati ništa” predstavljena je doslovno, ne uzimajući u obzir da se neki ciljevi, uključujući proizvodnju električne energije i zaštitu od poplava, mogu ostvariti drugim, isplativijim i manje štetnim sredstvima. 

Vrijeme je za preispitivanje

Sveukupna poruka izmijenjene studije jest da će, iako postojeće hidroelektrane na rijeci Savi imaju negativne utjecaje i kod nekih su provedene ograničene mjere ublažavanja, projekt Mokrice poboljšati situaciju i da će svi utjecaji prestati na hrvatskoj granici. S obzirom na to da će i ublažavajući utjecaj rijeke Krke biti smanjen jer će biti zadržani iza brane hidroelektrane, to nije vjerodostojno. 

Naš je zaključak da izgradnja Hidroelektrane Mokrice podrazumijeva neizbježne i značajne negativne utjecaje na Hrvatsku, kao i na slovensku regiju odmah s druge strane granice, te da je krajnje vrijeme da se projekt konačno otkaže. Nadopunjena procjena utjecaja na okoliš za hidroelektranu Mokrice mora biti odbijena, te se moraju pronaći alternativna rješenja za osiguravanje zaštite od poplava za obližnje zajednice.